1. Kome se obratiti ako trpiš nasilje ili poznaješ nekoga kome treba pomoć?
Policija 192
Hitna pomoć 194
Centar za socijalnu skrb 021 350 600
Pravobraniteljica za djecu (faks) 01 4921 277, posebni e-mail samo za djecu mojglas@dijete.hr
Ženska pomoć sada (za žene i djecu žrtve nasilja) 0800 655 222
Centar za žrtve seksualnog nasilja 01 61 19 444
Caritas (Sigurna kuća) 021 318 740
Ured državne uprave u Županiji (za ostvarivanje besplatne pravne pomoći) 021 300 250
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006
Hrabri telefon za djecu 116 111
Plavi telefon 48 33 888

2. Što je nasilje?
Nasilje označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom sili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu. Nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću nanošenja psihičke i/ili fizičke boli. Nasilje se može dogoditi svakome, bez obzira na dob, spol, status, obrazovanje, rasu, nacionalnost, spolnu orijentaciju ili materijalno stanje.

Nasilje može biti:

 PSIHIČKO - odnosi se na oblike zlostavljanja s ciljem zadobivanja moći i kontrole nad žrtvom. Obuhvaća različite zabrane, prijetnje žrtvi ili njoj dragoj osobi, uvrede, podcjenjivanje, izrugivanje, omalovažavanje, ucjene, kontrolu kretanja, izolaciju i sl.
TJELESNO - svi oblici tjelesnog zlostavljanja koje podrazumijeva šamaranje, čupanje za kosu, guranje, udaranje rukama, nogama ili predmetima, ozljeđivanje različitim vrstama oruđa i oružja, što može rezultirati, teškim tjelesnim ozljedama ili smrću.
SEKSUALNO - obuhvaća tjelesno i psihičko seksualno nasilje, a odnosi se na seksualno uznemiravanje, seksualnu zloupotrebu, incest, silovanje, odnosno svaki čin počinjen protiv volje druge osobe.
EKONOMSKO - uključuje uskraćivanje i oduzimanje financijskih sredstava, neplaćanje uzdržavanja i sve druge oblike ostavljanja žrtve bez sredstava za život od strane zlostavljača.

3. Zašto je niski broj prijava nasilja u obitelji?
Razlog je strah od počinitelja, dugotrajni sudski postupci, niske kazne za počinitelje, nepovjerenje u nadležne institucije, strah od nepovjerenja, strah da će ih se kriviti za proživljeno iskustvo.
„prema neslužbenim procjenama na 1 prijavljeno silovanje dolazi čak 15-20 neprijavljenih slučajeva silovanja, dok kod obiteljskog nasilja na 1 prijavljeno dolazi 10 neprijavljenih slučajeva.“

4. Što mogu učiniti u slučaju neposredne opasnosti?
Ako je kazneno djelo u tijeku ili se tek dogodilo, najvažnije je misliti na sigurnost - vašu i onih koji se nalaze na mjestu događaja.
Nazovite policiju na telefonski broj 192 ( ili tražite nekoga da to učini za vas).
Zatražite medicinsku pomoć ako je potrebna.
Ako ste u nedoumici kako postupiti u slučaju da postanete žrtvom kaznenog djela jer nemate dovoljno informacija o pravosudnom sustavu koji je nerijetko i vrlo zbunjujući i kompliciran za
žrtvu koja se bori s posljedicama viktimizacije, obratite se organizacijama za pomoć i podršku žrtvama koje vam mogu dati informacije.

5. Tko su žrtve?
Žrtve kaznenog djela su osobe koje zbog počinjenja kaznenog djela trpe fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Ako je žrtva dijete/maloljetnik svi su dužni postupati posebno obzirno i rukovodeći se najboljim interesom djeteta. Uz prava koja pripadaju svim žrtvama imaju pravo na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava (tražiti od policije, istražitelja, državnog odvjetnika, suca ovisno o tome u kojoj je fazi
postupak).

Opunomoćenik je osoba iz reda odvjetnika, a na listi Hrvatske odvjetničke komore. Dalje, ima pravo na tajnost osobnih podataka te isključenje javnosti. Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa ima dodatna prava kao što su prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava (još uvijek nije definirano tko je savjetnik), ima pravo da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola, da se ispita uz prisutnost osobe od povjerenja, uskratiti odgovor na nepotrebna pitanja koja se odnose na strogo osobni život žrtve, zahtijevati da bude ispitana pute audiovideo uređaja, na tajnost osobnih podataka te zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.

6. Koja su prava žrtve (uključujući i posredne žrtve+ žrtve prekršaja)?
1. Pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela: navedeno pravo se ostvaruje direktnim obraćanjem službama za potporu žrtvama kaznenih djela
2. Pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom: obraćanjem udrugama, liječnicima opće prakse, Odjelu za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima, CZSS
3. Pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde: tražiti izricanje mjera opreza
4. Pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka: tražiti ispitivanja od strane osobe istog spola
5. Pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provede samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka
6. Pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje: može biti predstavnik udruge, roditelj, prijatelj, kolega.. Osoba od povjerenja može biti uz žrtvu već od podnošenja prijave na policiji, dalje kroz postupak, te nazočnost na sudu.
7. Pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka
8. Pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu
9. Pravo sudjelovati kao oštećenik: izjasniti se tijekom kaznenog postupka
10. Pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona
11. Pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku: žrtva može zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama dva mjeseca nakon podnesene kaznene prijave. U slučaju neopravdanog kašnjenja, može podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku na rad državnog odvjetnika
12. Pravo da se na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanje osuđenika s izdržavanjem kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite
13. Pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak

7. Tko su oštećenici?
Oštećenici su, osim žrtava i druge osobe čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo kaznenim djelom, a sudjeluju u svojstvu oštećenika u kaznenom postupku.

8. Koja su prava oštećenika?
1. Pravo na vlastiti jezik: uključujući i znakovni jezik, pomoć tumača ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika
2. Podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja: imovinskopravni zahtjev se podnosi kako bi se u kaznenom postupku, osim o krivnji, odlučivalo i o naknadi štete. Naknada štete se može potraživati zbog pretrpljene duševne boli i imovinske/materijalne štete.
3. Pravo na opunomoćenika: vlastitim angažiranjem, nije na teret proračunskih sredstava
4. Pravo upozoravati na činjenice i predlagati dokaze
5. Prisustovati dokaznom ročištu
6. Pravo prisustovati raspravi, sudjelovati u dokaznom postupku, iznijeti završni govor
7. Pravo izvršiti uvid u spis predmeta
8. Zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku
9. Pravo podnijeti žalbu
10. Pravo zatražiti povrat u prijašnje stanje
11. Pravo biti obaviješten o ishodu kaznenog postupka

9. Što ako je oštećenik dijete?
Ako su mu interesi u suprotnosti s interesima roditelja tijelo koje vodi postupak informira Centar za socijalnu skrb-imenovati će posebnog skrbnika. Oštećenik koji ima 16 godina može sam davati izjave i poduzimati radnje u postupku.

10. Što je prekršaj i kako se može kazniti počinitelj?
Prekršaji i prekršajno pravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima čija zaštita nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zaštita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom. Za prekršaj propisan zakonom može se počinitelj kazniti: novčanom kaznom ili kaznom zatvora. Za prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i područne samouprave može se počinitelj kazniti novčanom kaznom. Kazna zatvora zakonom se može propisati samo kao stroža kazna uz propisanu novčanu kaznu.

11. Što su mjere upozorenja?
Mjere upozorenja jesu: opomena i uvjetna osuda. Svrha je opomene da se počinitelju prekršaja uputi takva vrsta prijekora kada s obzirom na sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja radi ostvarenja prekršajnopravnih sankcija ne može primijeniti kažnjavanje.
Svrha je uvjetne osude da se počinitelju uputi takva vrsta prijekora kojom se omogućava ostvarenje svrhe prekršajnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvršenja.

12. Što su zaštitne mjere?
Zaštitne mjere su:
1. obvezno liječenje od ovisnosti
2. zabrana obavljanja određenih dužnosti ili djelatnosti
3. zabrana obavljanja određenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi
4. zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija
5. zabrana poslovanja s korisnicima državnog i lokalnog proračuna
6. zabrana upravljanja motornim vozilom

Osim ovih zaštitnih mjera, zakonom se mogu propisati i druge vrste zaštitnih mjera. Zaštitne mjere (1.-6.) mogu se propisati u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine, a druge zaštitne mjere koje se mogu zakonom propisati u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.

13. Što je kazneno djelo i kako se može kazniti počinitelj?
Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako povređuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.

Kazne su novčana kaza, zatvor i dugotrajni zatvor. Novčana kazna se može izreći kao glavna i kao sporedna. Zatvor i dugotrajni zatvor kao glavna i sporedna.

14. Što su mjere upozorenja?
U hrvatskom kaznenom pravu mjere upozorenja se smatraju posebnim kaznenopravnim sankcijama i to su sudska opomena i uvjetna osuda. Od sigurnosnih mjera se pak razlikuju po tome što izražavaju prijekor počinitelju počinjenog
kaznenog djela pa se temelje na krivnji, dok sigurnosne mjere ne izražavaju prijekor i temelje se na opasnosti koju predstavlja počinitelj. Suska opomena je mjera upozorenja koja se sastoji u prijekoru upućenom počinitelju kaznenog djela zbog počinjenog kaznenog djela, ako se istodobno s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja radi ostvarenja svrhe kaznenopravnih sankcija ne može primijeniti kažnjavanje. Uvjetna osuda je kaznenopravna sankcija koja se sastoji u izricanju kazne za počinjeno kazneno djelo, s tim da se kazna neće izvršiti ako počinitelj u određenom vremenu ne počini novo kazneno djelo te, eventualno, ispuni neke druge obveze.

15. Što su sigurnosne mjere?
Sigurnosne mjere jesu:
1. obvezno psihijatrijsko liječenje
2. obvezno liječenje od ovisnosti
3. obvezan psihosocijalni tretman
4. zabrana obavljanja određenih dužnosti ili djelatnosti
5. zabrana upravljanja motornim vozilom
6. zabrana približavanja
7. udaljenje iz zajedničkog kućanstva
8. zabrana pristupa internetu
9. zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora

Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela.

16. Što je kaznena prijava?
Svatko je dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao. Prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvom ili policiji.

17. Kada će se kaznena prijava odbaciti?
Nakon ispitivanja prijave državni odvjetnik odbacit će prijavu obrazloženim rješenjem ako iz same prijave proistječe:
da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti
da je nastupila zastara ili je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem, ili je već pravomoćno presuđeno ili postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon
ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju
ako nema osnovane sumnje da je osumnjičenik počinio prijavljeno kazneno djelo
ako podaci u prijavi upućuju na zaključak da prijava nije vjerodostojna

18. Podizanje, sadržaj i predaja optužnice
Optužnicu podiže državni odvjetnik nakon što je završena istraga. Državni odvjetnik može za određena kaznena djela podignuti optužnicu i bez provođenja istrage. Po proteku roka za odgovor na optužnicu predsjednik optužnog vijeća nalogom određuje održavanje sjednice optužnog vijeća. Na sjednicu se pozivaju državni odvjetnik, oštećenik, okrivljenik i branitelj ako ga ima. Pozvane osobe predsjednik optužnog vijeća će upozoriti da će se sjednica održati i u njihovoj odsutnosti. Oštećenik ili njegov opunomoćenik mogu obrazložiti imovinskopravni zahtjev, upozoriti na dokaze o krivnji okrivljenika, te predložiti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva. Ako vijeće ustanovi da je optužnica osnovana, donijet će rješenje kojim potvrđuje optužnicu. Predsjednik vijeća, odmah nakon primitka optužnice i spisa predmeta započinje pripreme za raspravu. Pripreme za raspravu obuhvaćaju održavanje pripremnog ročišta za raspravu, određivanje rasprave i donošenje drugih oblika odluka koje se odnose na upravljanje postupkom.

19. Što je presuda, kada se izriče i vrste?
Ako sud, nakon vijećanja i glasovanja utvrdi da postoje zakonski uvjeti, izriče presudu. Presuda se izriče i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske. Sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi. Presudom se optužba odbija ili se optuženik oslobađa optužbe ili se proglašava krivim.

20. Žalba protiv presude
Protiv prvostupanjske presude stranke, branitelj i oštećenik, mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude. Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude.
Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je državni odvjetnik preuzeo progon od oštećenika kao tužitelja, oštećenik može podnijeti žalbu zbog kojih se presuda može pobijati.
Drugostupanjski sud može odbaciti žalbu kao nepravovremenu ili nedopuštenu, ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, ili preinačiti prvostupanjsku presudu.

21. Dostava presude
Pisana presuda s uputom o pravu na žalbu dostaviti će se tužitelju, optuženiku i njegovu branitelju, oštećeniku ako ima pravo na žalbu, osobi čiji je predmet oduzet tom presudom te pravnoj osobi prema kojoj je izrečeno oduzimanje imovinske koristi.